Na području Šumskog gazdinstva „Borja“ prije nekoliko godina nezakonito je posječena najkvalitetnija šuma. Policija je podnijela izvještaje protiv nekoliko osoba, zaposlenih radnika u Šumskom gazdinstvu, protiv tadašnjeg direktora i nekoliko drvoprerađivača, ali sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Za golu sječu niko nije odgovarao, niti se iko bavio problemom gole sječe na životnu sredinu.

U Republičkoj šumarskoj inspekciji kažu da su protekle godine u više navrata kontrolisali područje kojim gazduje ŠG „Borja“ Teslić. U ovim kontrolama republički šumarski inspektori utvrdili su niz nepravilnosti koje su se odnosile na propuste u uspostavljanju šumskog reda, zatečene panjeve nastale sječom bez doznake koji nisu bili obilježeni i evidentirani u knjigu panjeva šumskih šteta kako je to propisano Zakonom o šumama i podzakonskim aktima.

U odjelima su zatečeni šumski drvni sortimenti na pomoćnim stovarištima koji nisu bili izrađeni u skladu s odredbama Zakona o šumama kojim je propisano da je drvo i drvne sortimente proizvedene u šumi zabranjeno pomijerati od panja i transportovati dok se ne žigošu i obrojče.

Takođe, u šumi pored panja zatečeni su dijelovi debla, ovršci i grane deblje od sedam centimetara sa korom od kojih nisu izrađeni šumski drvni sortimenti, a Pravilnikom o šumskom redu propisano je da se kod sječe i izrade lišćara, osim brijesta, grane koje ostaju u šumi, neiskorišćene, presijecaju na sitnije komade dužine do jednog metra i razbacuju po površini sječine, s tim da ne smiju biti na podmladku.

Utvrđeno je da je izvoz drveta sa određenih odjela obavljan traktorom preko vodotoka Krivaja, a da isti nije premošćen, kao i pravcima koji nisu planirani izvođačkim projektom i obelježeni na terenu. Zakonom je propisano da se šumska infrastruktura planira, gradi, održava i koristi na način koji ne ugrožava vodne tokove.

„Po svim utvrđenim nepravilnostima, inspektori su izricali mjere u skladu sa svojim ovlašćenjima, te nalagali otklanjanje nepravilnosti i rješenjem zabranjivali izvođenje radova na realizacija izvođačkog projekta u određenim odjelima“, kazali su u Inspektoratu.

Šumarska inspekcija je u saradnji s Upravom kriminalističke policije MUP RS i PU Doboj, a pod nadzorom Okružnog tužilaštva Doboj, tokom cijele druge polovine 2020. godine intenzivno kontrolisala sječu drvnih sortimenata na prostoru „Usorsko-Ukrinskog“ šumskoprivrednog područja kojim gazduje ŠG „Borja“ Teslić.

Procedure koje su se provodile tokom ovih kontrola podrazumijevale su da se za svaki pojedinačan zatečeni panj praktično obavljao „uviđaj“, gdje su nadležni inspektor, predstavnik MUP i predstavnik interne kontrole „Šume RS“ sačinjavali službenu zabilješku, foto dokumentaciju, obrojčavali panj kolobrojem, te provodili druge procedure. Inspekcijski predmeti o ovim izvršenim kontrolama proslijeđeni su Upravi kriminalističke policije MUP RS.

Gradonačelnik Teslića Milan Miličević za Gerilu kaže da je u pitanju bespravna sječa koja traje decenijama. On podsjeća da se na prostoru Čečave dogodila gola sječa hrastovina. Zbog toga se na terenu desila velika istraga od koje, na kraju, nije bilo ništa.

- Sve je urađeno i onda je proces završio u ladici. Nemamo nikakve informacije o tome šta se dešava. Kao da se nikada nije ni dogodilo. U Srpskoj se niko ne bavi uticajem gole sječe na životnu sredinu i mi ne možemo da znamo šta je sve gola sječa poremetila. Niko ne ulaže u takva istraživanja. Svi dozvoljavaju da se šume sijeku bespravno, ali nikome ne pada na pamet da postavi pitanje u kojoj mjeri i kako zbog toga strada životna sredina - kazao je Miličević.

Na prvi pogled, kaže za Gerilu radnik koji je godinama radio u ŠG „Borja“, gole sječe izgledaju kao jednostavno rješenje – brza zarada od drvne mase, oslobađanje prostora i „racionalno“ iskorištavanje šumskog bogatstva. Međutim, ono što ostaje iza bagera i motornih pila često je pustoš čije se posljedice osjećaju decenijama. Naučnici i ekolozi upozoravaju da je gola sječa jedan od najštetnijih oblika eksploatacije šuma, jer ne uništava samo stabla, već i cijele ekosisteme.

Šume, kaže ovaj radnik, nisu samo drvna masa. One su dom za hiljade biljnih i životinjskih vrsta. Kada se cijela površina „ogoli“, staništa nestaju preko noći. Ptičje vrste ostaju bez gnijezda, sisari bez skloništa, a rijetke biljne zajednice zauvijek iščezavaju. Biolozi ističu da je obnova ovakvih područja spora i često nemoguća u punom obimu. Još ozbiljnije posljedice vide se na tlu. Bez korijena koji drže zemlju, kiša i vjetar lako odnose plodni sloj. Rezultat su erozija, klizišta i jalova zemljišta na kojima ništa ne raste. Za nekoliko mjeseci nestaje ono što je priroda gradila stotinama godina.

- Šume funkcionišu kao prirodni rezervoari: zadržavaju padavine, usporavaju oticanje i obnavljaju podzemne vode. Kada se to naruši, posljedice trpe i ljudi. Povećava se rizik od bujičnih poplava, dok u sušnim periodima dolazi do nedostatka vode. Stanovnici mnogih sela u brdskim područjima već su osjetili šta znači kada potoci presuše nakon gole sječe u njihovoj blizini - kaže naš sagovornik.

Još jedan problem krije se u vazduhu. Drveće apsorbuje ugljen-dioksid, a njegova sječa povećava emisije gasova koji doprinose globalnom zagrijavanju. Istovremeno, nestaje prirodna hladovina i dolazi do mikroklimatskih promjena – ljeta postaju toplija, zime oštrije, a vjetrovi jači. Osim ekoloških, gole sječe nose i kulturno-estetske posljedice. Planine i doline, nekad bogate zelenilom, pretvaraju se u beživotne prostore. Time strada i turizam – sve češće se bilježe žalbe turista koji umjesto šuma zatiču ogoljene padine.

- Iako donose brzu ekonomsku korist, gole sječe dugoročno osiromašuju i prirodu i ljude. Regeneracija šuma traje decenijama, a neke vrste se nikada ne vrate. Lokalna privreda, umjesto da počiva na održivom korištenju šuma, ostaje bez resursa za budućnost. Stručnjaci ukazuju na to da rješenja postoje. Selektivne sječe, pošumljavanje i stroga kontrola eksploatacije pokazali su se kao efikasniji i održiviji modeli. Umjesto da šume gledamo kao na rudnik koji se može iscrpiti, moramo ih posmatrati kao živi organizam bez kojeg nema našeg opstanka - poručuje sagovornik Gerile.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Kasapović živi u Tesliću i godinama je radio u šumskoj industriji kao inženjer šumarstva. On za Gerilui kaže kako šumska šteta koja je nastala nezakonitom i neplanskom sječom u toku 2020. godine na prostoru kojim gazduje Šumsko gazdinstvo „Borja“ iznosi više od milion maraka.

- Istragom je utvrđeno da je u toku te godine nezakonitim sječama posječeno oko 10.000 kubika šumske drvne mase. Na osnovu toga sačinjen je izvještaj o nezakonitim radnjama i upućen je Okružnom javnom tužilaštvu koje je tek nakon četiri godine podiglo optužnicu protiv šest lica. Ostaje nejasno zbog čega je tužilaštvu trebalo četiri godine da pokrene optužnicu iako su imali čvrste dokaze da se radi nezakonitim sječama - rekao je Kasapović.

Ključni „igrači“ su, dodaje on, vlasnici firmi koje su vršile eksploataciju šuma i koje posluju sa šumarstvom, prvenstveno „Drvoeksport“ i „Klječanin Company“ koja je u vlasništvu Srđana Klječanina Rufija, te firma „Staneks“, kao i tadašnje aktuelno rukovodstvo Šumskog gazdinstva „Borja“.

- To su sve ljudi koji su bliski vlasti i koji su članovi i funkcioneri SNSD-a. Direktna šteta koja se ogleda u količini šumskih drvnih sortimenata koji su posječeni može se utvrditi i novčano iskazati i ona iznosi – kako je utvrđeno istragom – više od milion konvertibilnih maraka. Šteta koja se ogleda kroz opšte korisne funkcije šuma – kao što su proizvodnja kiseonika smanjenje CO2 u vazduhu, zaštita biodiverziteta, zaštita od erozije, pa čak i ona pejzažna funkcija koju šuma ima – nju je nemoguće izmjeriti - tvrdi Kasapović.

Štete nastale na ovakav način, dodaje on, imaju i dalekosežne  negativne posljedice kako na samu prirodu, tako i na ljude. Šuma jeste obnovljivi prirodni resurs i za njenu obnovu je potrebno jako mnogo vremena i mnogo uloženog truda,

- Neodgovornim ponašanjem pojedinaca veoma lako je dovesti šumu do njene degradacije i uništenja. Podsjetiću da smo mi dužni da prirodne resurse koje smo naslijedili od naših predaka ostavimo u nasljedstvo budućim generacijama u najmanju ruku onakve kakve smo naslijedili - zaključio je Milan Kasapović.

gerila.info